Kako poboljšati pamćenje

Želite li pamtiti kao kompjuter?

Medicinski stručnjaci kažu da je isto i sa mozgom. Ako u njemu ima reda, lakše ćemo se prisjećati podataka koji nam u određenom momentu zatrebaju.

Mozak pamti sve, čak i ono na šta se samo baci pogled, pa kada se informacije organizovano “ubacuju” u njega, kao u apoteci gdje se tačno zna gdje šta stoji, onda će da ih se sjeti gotovo trenutno – objašnjavaju medicinski stručnjaci.
Svako može da čita brže, bolje pamti i prisjeća se pročitanog, da efikasnije i brže uči i pritom sve informacije uspješno integriše u sistem znanja.
Može, jer je ljudski mozak savršen biokompjuter, mnogo moćniji od svakog računara. Problem je isključivo u činjenici da većini ljudi niko nikada nije ukazao kako da pamti na lak, efikasan i zabavan način. Loše pamćenje ne postoji, postoje samo loše metode pamćenja. Većina ima zdrav mozak i svi mogu da razviju savršeno ili gotovo savršeno pamćenje. To je polovinom prošlog vijeka dokazao profesor Vilder Penfild, kanadski neurofiziolog i neurohirurg.
Mozak koristi 12 memorijskih principa i četiri vrste pamćenja (kratkotrajno, dugotrajno, radnu i fotografsku memoriju). Kada se nauče principi i način kako memorija funkcioniše, slijedi učenje tehnika pamćenja. Upravo ove tehnike mogu da se savladaju na seminarima, pomoću literature ili uz pomoć članova porodice koji su dobri u tome.Snagu mozga, konstatovala je većina vodećih medicinskih stručnjaka iz oblasti neurologije, čuvaju svakodnevne vježbe za razvijanje inteligencije i memorije.
Dobar i dokazan način za poboljšanje memorije je igranje društvenih igara poput šaha, sudokua, karata, domina i pojedinih video igrica dostupnih na internetu. Čak je i rješavanje ukrštenih riječi dobar mentalni trening. Sve ove igre će da vas natjeraju da pokrenete um i razmišljate unaprijed, bez obzira na godine. Štaviše, naučnici tvrde da svakodnevno poboljšavanje pamćenja i visok koeficijent inteligencije mogu da spriječe nastanak psihičkih poremećaja poput depresije i šizofrenije.
Stalna mentalna aktivnost, takođe, može da pomogne u borbi protiv demencije i drugih degenerativnih bolesti, jer stimuliše mlade ćelije u mozgu i pomaže razvoju novih nervnih cerebralnih ćelija umanjujući tako rizik od bolesti kao što su Alchajmerova ili Parkinsonova bolest.
FIZIČKA AKTIVNOST I ISHRANA
Poboljšanju pamćenja pogoduje i fizička aktivnost kao i odgovarajući način ishrane, savjetuje Branislava Maričić.
– Vjerujem da su za pamćenje najbolji lijekovi čist vazduh, zdrava hrana i fizička aktivnost. Svakodnevne vježbe poput 45 minuta oštrog hoda koji blago ubrzava puls i stimuliše krvotok, jedna je od fizičkih aktivnosti koja doprinosi boljem pamćenju. Još poželjniji je boravak na čistom vazduhu (barem 40 minuta), jer se udiše kiseonik koji je najvažnija “hrana za mozak”. S druge strane, važna je i pravilna ishrana. Dobro je da se mozak “hrani” kvalitetnim šećerima, a najbolji su oni iz svježeg voća i koštunjavih plodova kao što su orah i badem. Ali ni sa njima ne bi trebalo da se pretjeruje, 4-5 oraha dnevno je sasvim dovoljno. Jedite i namirnice bogate gvožđem. Alkohol izbjegavajte jer dehidrira tijelo, a to slabi mogućnost koncentracije.
Poboljšajte koncentraciju
Dobra koncentracija je preduslov dobrog pamćenja i poručuje da postoje svakodnevne vježbe za poboljšanje koncentracije.
Jedna od takvih najjednostavnijih vježbi, za one koji, naprimjer, pišu desnom rukom, je da lijevom pišu riječi s desna na lijevo i da onda ispod njih istu riječ napišu kao njen odraz u ogledalu. Za ljevoruke važi obrnuto. Druga vježba za poboljšanje koncentracije je da se prisjetite redoslijeda oblačenja, pa da ustaljeni način obrnete.
Fotografsko pamćenje
– Za djecu je karakteristična fotografska memorija ali se odrastanjem postepeno gubi. Onima koji su je zadržali i poslije 12. godine pripisuje se savršeno pamćenje. Fotografsko pamćenje je rijetko i javlja se kod manje od 10 odsto stanovništva. Među poznatima koji su imali razvijen ovaj oblik memorije bili su Nikola Tesla, Albert Ajnštajn i Leonardo da Vinči.

Donosimo 5 savjeta za poboljšanje pamćenja

5. Učenje stranog jezika

Bez obzira da li je osoba naučila strani jezik paralelno sa maternjim, ili u kasnijim fazama života – tokom online nastave, škole ili studiranja, istraživanja pokazuju da će ista imati nevjerojatne psihološke i fiziološke beneficije. Učenje drugog jezika poboljšava kognitivne funkcije, prostorne sposobnosti, nivo pažnje, multitaskiranje, a jezički centri u mozgu će doslovno fizički narasti.
Osobe koje tečno govore makar jedan strani jezik imaju daleko manju šansu da razviju demenciju ili da počnu gubiti kognitivne sposobnosti kada ostare. Učenje drugog jezika nam također pomaže i da poboljšamo pamćenje. Studije pokazuju da osobe koje govore dva (ili više) jezika imaju poboljšanu ukupnu memoriju, što znači da su bolji u prisjećanju popisa ili sekvenci od osoba koje govore samo maternji.
U jednoj studiji (University of Granada i University of York) naučnici su otkrili da je “radna memorija” (vrsta memorije koja djeluje poput RAM-a u računaru, kratkotrajna memorija) bolja kod djece koja su naučila drugi jezik, te da ova djeca rješavaju složenije zadatke daleko bolje od njihovih vršnjaka koji govore samo maternji.
Istraživanje fokusirano na djecu između pet i sedam godina starosti (kritično razdoblje u razvoju radne memorije) koja već paralelno uče dva jezika je pokazalo da ona ne samo da bolje rješavaju zadatke od svojih vršnjaka, već i da pokazuju bolje rezultate sa složenijim zadacima. “Rezultati ovog istraživanja ukazuju na to da dvojezičnost ne poboljšava samo radnu memoriju, već utječe i na globalni razvoj izvršnih funkcija, pogotovo kada djeca surađuju jedni s drugima”, zaključio je Morales Castillo, jedan od glavnih istraživača.

4. Šaranje po papiru

Ako slušate (dosadno) predavanje ili dosadan telefonski razgovor, velike su šanse da će vaš mozak odlutati i početi sanjariti, ali ako vam je bitno da isto predavanje ili razgovor zapamtite, jednostavan čin kao što je šaranje po papiru može spriječiti mozak da luta, te da ostane fokusiran na temu.
U studiji provedenoj na University of Plymouth-u naučnici su ustanovli da nasumično švrljanje po papiru može poboljšati pamćenje za čak 29%. Dok može izgledati da oni što šaraju obraćaju manje pažnje nego ostali, u stvarnosti ovaj čin pomaže da mozak ostane aktivan. U studiji, ljudi koji su dobili zadatak da šaraju dok slušaju dosadne telefonske razgovore sjećali su se za 29 posto više ragovora od ljudi koji su samo mirno sjedili i slušali.

3. Način na koji tretirate papir na kojem ste zapisali svoje misli

Ako svoju misao napišete na komad papira i zatim ga zgužvate i bacite u kantu, zašto očkujete da će iste misli mozak smatrati važnim? U jednoj studiji (Ohio State University), istraživači su otkrili da ovakvo ponašanje značajno utječe na našu psihu, te da bačen papir na kojem smo nešto zapisali stvara direktnu vezu sa mozgom, koji također odmah odbacuje misao.
Već je dobro poznata činjenica da nam zapisivanje misli pomaže da ih bolje zapamtimo, ali prema novim otkrićima, ako se ne odnosimo ispravno prema samom komadu papira na kojem su zapisane, uzalud smo trošili vrijeme. Ako, s druge strane, presavijemo papir i uredno ga stavimo u džep kako bi ga zaštitili, misli će ostati s njim i u mozgu.
“Na nekom nivou, to može zvučati glupo. Ali, otkrili smo da to stvarno djeluje – fizički bacanje ili zaštita misli može utjecati na to kako ćete ih se poslije sjećati”, rekao je Richard Petty, koautor studije i profesor psihologije na Ohio State Universityju. “Možete učiniti misli važnim, držeći ih u novčaniku ili torbici.”

2. Koncentrišite se na ono što želite zapamtiti najmanje 8 sekundi

Danas živimo u vremenu kada sve pokušavamo odraditi što brže, multitaskiramo, manje spavamo i onda se čudimo se što redovno zaboravljamo stvari.
Ako želimo da dugoročno zapamtimo neku novu informaciju, nauka kaže da je potrebno da se na nju koncentrišemo najmanje 8 sekundi – jer upravo je toliko potrebno hipokampusu da pošalje signal za pohranu informacije kao dugoročno pamćenje (prelazak informacije iz kratkoročnog u dugoročno pamćenje). Ako je informacija povezana s nečim što već znate, ovaj proces može trajati i kraće.
Osam sekundi se u današnjem svijetu može učiniti kao vječnost, pogotovo kada imate obaviti milion različitih zadataka za kratko vrijeme, ali istraživanja su pokazala da je ovo minimalno vrijeme koje je mozgu potrebno da trajno pohrani novu informaciju.

1. Fontovi teži za čitanje bolji su za pamćenje

Naučnici sa Princetona i Indiana University-ja su proveli dva različita eksperimenta u kojima su testirati efekat fonta na učenje (pamćenje). U jednom eksperimentu, sudionicima su dali 20 sekundi da pročitaju određeni tekst napisan Arial ili Comic Sans fontom. Utvrđeno je da se oni koji su čitali tekst napisan težim (Comic Sans fontom) 15 minuta kasnije mogu bolje prisjetiti teksta.
Da bi otkrili da li bi rezultat mogao imati utjecaja u stvarnom svijetu, istraživači su dizajnirali još jedan eksperiment. Ovaj put su mijenjali fontove obrazovnih materijala kod srednjoškolaca. Učenici koji su dobili font težak za čitanje imali su bolje rezultate na testovima od onih koji su dobili jednostavan font.
“Razlog zbog kojeg su neobični fontovi djelotvorni ​​je taj da izazivaju dublje razmišljanje o materijalu”, kazao je ko-autor studije Daniel M. Oppenheimer, psiholog na Princetonu. “Razmislite o tome na ovaj način, ne možete brzo pročitati odabrani materijal ako nisu čitka slova, prebacivanje teksta u font teži za čitanje će vas natjerati da ga pažljivo pročitate.”
No i ovdje postoje granice. Na primjer, ako su riječi previše teške za čitati, onda je malo vjerovatno da će ljudi imati koristi. Ipak, eksperimenti pokazuju kako mala promjena, kao što je font, može imati značajan utjecaj na naše pamćenje.
Preporučujemo: 5 Načina da poboljšate pamćenje


haber.ba
pixelizam.com