Oznake

ponedjeljak, 9. rujna 2024.

Jaka muzika i pijuckanje kafe poboljšavaju moždanu aktivnost: Neočekivani rezultati naučnih ispitivanja

 

Istraživanje pomoću MINDWATCH metoda otkriva vrhunce spoznaje uz svakodnevne užitke




Foto: Shutterstock/Evgeny Atamanenko

Slušanje muzike i pijuckanje kafe su svakodnevna zadooljstva koja mogu uticati na moždanu aktivnost i to tako što poboljšavaju kognitivne sposobnosti, čak i u zadacima koji zahtevaju koncentraciju i pamćenje. To je otkriće nove studije koju je sproveo Mašinski fakultet Tandon u okviru Njujorškog univerziteta, upotrebom revolucionarne MINDWATCH tehnologije za praćenje moždanih funkcija, piše SciTech Daily.

Razvijen u prethodnih šest godina na ovom fakultetu, MINDWATCH je algoritam koji analizira moždanu aktivnost iz podataka prikupljenih aparatima koje ispitanik nosi na sebi, a mogu da registruju elektrodermalnu aktivnost (EDA). Ova aktivnost predstavlja promene u električnoj provodljivosti koju pokreće emocionalni stress, povezano sa znojenjem kao reakcijom.

Izvor

Koliko društvene mreže izazivaju depresiju kod dece i omladine? Norveški naučnici misle da imaju odgovor

 

Mnogi smatraju da korišćenje platformi poput Instagrama ili Snepčeta može da dovede do anksioznosti i depresije među mladima, ali tim istraživača ima drugačije rezultate posle šest godina istraživanja


Mladi i društvene mrežeMladi sve više koriste društvene mreže Foto: Przemyslaw Klos / Panthermedia / Profimedia

Pojava i velika popularnost društvenih mreža doveli su do toga da mnogi ljudi misle da je njihovo korišćenje povezano sa depresijom kod dece i omladine, a tim norveških naučnika veruje da je otkrio postojanje ili nepostojanje veze.

„Prisustvo anksioznosti i depresije se povećalo. Kao i korišćenje društvenih mreža. Mnogi ljudi zbog toga veruju da postoji veza između te dve pojave“, rekla je Silja Stejnbek, prodesorka Odeljenja za psihologiju Norveškog univerziteta nauka i tehnologije (NTNU), prenosi EurekAlert!

Izvor 


Energetska pića su ekstremno opasna! Mogu da izazovu mentalne poremećaje, tvrde naučnici

 

Energetska pića mogu negativno da utiču jer se njihovom upotrebom povećava rizik od ADHD, depresije, anksioznost i samoubilačke misli. 

Energetska pićaIlustracija: Shutterstock/Petro Artem

Deca koja konzumiraju energetska pića sklonija su poremećajima mentalnog zdravlja, pokazali su rezultati najnovije britanske studije.

Prema istraživanju Univerziteta u Njukaslu i Tisajdu, energetska pića mogu negativno da utiču na dečje mozgove jer se njihovom upotrebom povećava rizik od mentalnih problema, uključujući poremećaj pažnje sa hiperaktivnošću (ADHD), depresiju, anksioznost i samoubilačke misli.


Energetska pića puna su kofeina i drugih stimulanasa. U istraživanju, koje je objavljeno u časopisu Public Health, naučnici su uzeli u obzir podatke iz 57 studija koje su obuhvatile 1,2 miliona dece i mladih iz više od 21 zemlje koji su konzumirali energetska pića, preneo je Njujork post.

Istraživači su sproveli ovu studiju kao nastavak inicijalnog istraživanja iz 2016. godine, a otkrili su još više negativnih posledica po mentalno i fizičko zdravlje dece koje izaziva konzumiranje energetskih pića, rekla je glavni autor studije, profesorka na Univerzitetu Tisajd Amelija Lejk.

Na osnovu ovih nalaza, istraživači i druge britanske zdravstvene organizacije pozvale su vladu da zabrani prodaju energetskih pića deci mlađoj od 16 godina.

(Telegraf Nauka/Tanjug)

Izvor


Deca uče da se pretvaraju ranije nego što se mislilo

 

traživači iz Velike Britanije ispitali su 902 roditelja o njihovim mališanima, pokazala studija

pretvaranjeFoto: Shutterstock / Iren_Geo

Sposobnost da se pretvaramo je važna veština za život – bez obzira da li je reč o izmišljanju u detinjstvu ili lažiranju interesa za omiljenu TV seriju partnera. Tu veštinu ljudi uče iznenađujuće rano u životu, sugeriše nova studija objavljena u Cognitive Development.

Istraživači iz Velike Britanije ispitali su 902 roditelja iz Britanije, SAD i Australije o njihovoj deci, starosti do 47 meseci, piše Science Alert. Otkrili su da neki mališani mogu da se pretvaraju za potrebe igre već od 4 meseca starosti, dok je polovina njih sposobna da se pretvara do prve godine. Do 13 meseci starosti polovina dece ume i da prepozna pretvaranje.

Super vodič: Kako dobiti 10 kg mišićne mase u 3 mjeseca

 Često od vlastitih klijenata dobivam upit: „Mogu li dobiti 20 kg u mjesec dana?“ Odgovaram sa da; ukoliko želite imati visok kolesterol, visok krvni tlak i nemogućnost kretanja bez odmora na klupici svakih 50-ak metara. Ključno je čovjeka dobro informirati, pripremiti i voditi ga kroz cijeli proces kako bi dobio tijelo koje toliko želi. Najbitnije je podučiti ljude i objasniti im da je prehrana oko 70% uspjeha, te ako želite dobiti na mišićnoj masi morate početi kvalitetno jesti i znati rasporediti hranu po obrocima.

U hladnijim danima naše tijelo je spremnije prihvatiti hranu i početi rasti, to nam je u genetici. Apetit koji je tijekom hladnih dana veći nego ljeti treba iskoristiti za odgovarajući rast. Mislim da je ovaj početak najzanimljiviji kod rekreativaca u teretanama. Dečki počnite jesti i primite se utega! :)





Što je kvalitetna hrana i u kojoj količini je treba jesti?

Kvalitetna prehrana mora sadržavati tri osnovne stvari: bjelančevine (proteine), ugljikohidrate i kvalitetne masti!

Proteinske potrebe zadovoljavamo iz mesa (crvenog i bijelog), jaja, sira, ribe, proteinskih dodataka. Dnevna količina proteina ovisi o količini mišićne mase i tipu metabolizma, ali recimo da za potreban rast moramo unositi 3 g proteina po kilogramu (znači prosječan muškarac od 80 kg bi dnevno trebao unijeti 240 g proteina).Ugljikohidrate treba podijeliti na brze i spore, no u većini tekstova o dijetama piše da izbjegavamo unos brzih, te da su ti ugljikohidrati štetni. U dobrim omjerima i u dobro odabrano vrijeme, brzi ugljikohidrati (šećeri) nam mogu i puno toga dati. Što je veći glikemijski indeks to brže skače razina šećera u krvi, a samim time se i luči hormon inzulin koji djeluje kao transporter hranjivih tvari do stanica. Više hranjivih tvari = veći rast!

Količina isto tako ovisi o tipu metabolizma i količini mišićne mase. Većina ljudi kojima je problem dobiti na kilaži imaju brzi tip metabolizma i samim time im treba više energije da bi tijelo doveli u anabolizam i počeli rasti. Okvirno bi se trebali držati mjere od 4-5 g po kilogramu (prosječan muškarac od 80 kg trebao bi unijeti 320-400 g kako bi zadovoljio dnevne potrebe). Naravno ovo su okvirne brojke koje bi se iz tjedna u tjedan trebale povećavati sve dok ne vidimo željeni napredak.

Masti se većinom zaobilaze u širokom luku, što je definitivno krivo jer masti su pokretači hormona i daju puno više energije nego proteini i ugljikohidrati, a to je u ovoj fazi izrazito korisno! Naravno, masti je potrebno unositi u pravo vrijeme u danu i neka masti čine oko 30% dnevnog unosa kalorija! Namirnice bogate mastima su: cijela jaja, crveno meso, plava riba, orašasti plodovi, laneno ulje, maslinovo ulje, kokosovo ulje, avokado...

Kako najbolje rasporediti obroke u toku dana?

Pri određivanju rasporeda obroka moramo se orijentirati prvenstveno po treningu.

Princip je takav da bi prije treninga trebali unositi masti i proteine. Zašto baš njih? Zato što nam masti daju puno više energije od ugljikohidrata, ne napuhuju želudac, pa je puno lakše odraditi trening. Služe još i za lučenje hormona koji su potrebni za optimalan rast, te potiču metabolizam masti. Dakle, kada je u tijelu niska razina šećera i ponestane mu energije dobivene iz tog obroka, počinje trošiti i potkožnu mast.

Treningom oštećujemo mišićna vlakna, te bi tijekom treninga trebali koristiti proizvode sa visokim udjelom BCAA aminokiselina i glutamina. Time ćemo spriječiti katabolizam i tijelo će se puno prije oporaviti od samog treninga.

Znači, kada smo treningom ispraznili glikogen iz mišića i počeli trošiti masnoću, tijelo je šokirano i traži energiju - tu dolazi obrok nakon treninga koji uključuje brzo iskoristive proteine, te brze ugljikohidrate (šećeri) koji će dati brzu energiju, a mišić će ju pohraniti u glikogen. Ima još reakcija koje povlače brzi ugljikohidrati, kao npr. lučenje hormona inzulina koji smanjuje razinu hormona kortizola (hormon stresa) koji se nakupljao treningom, te zbog kojeg se događa katabolizam. Isto tako je i transporter hranjivih tvari, aminokiseline će prije stići do mjesta iskoristivosti i tako ubrzati oporavak i mišićni rast.

Iduća dva obroka bi trebala sadržavati veću količinu ugljikohidrata. Npr. 250 g bijelog mesa sa prilogom (100 g riže, 500 g krumpira ili 200 g kruha). Odat ću vam jednu tajnu: često nakon teških treninga većih mišićnih skupina priuštim si jedan cheat meal! Potrudite se na treningu i nagradite se vašim omiljenim cheat mealom! :)

Tih jedan-dva obroka u toku tjedna mogu vam samo pomoći jer je u takvim treninzima potrošnja energije ogromna, a da bi tijelo vratili u normalu i dali mu dovoljno energije za rast junk food je odlična kalorijska bomba za to!

Dolazimo do zadnjeg obroka. On je jako bitan i trebao bi sadržavati hranu koja se postepeno apsorbira, daje našem tijelu energiju i potrebne aminokiseline kroz čitavu noć. Posni sirkazein, orašasti plodovi... daju energiju i potrebne minerale za bolji san i pokretanje hormona.

Sada kada smo prošli kroz neke osnovne stvari, napraviti ćemo jedan primjer programa. Dotaknut ćemo se više aspekata koji utječu na naš napredak. Od kalorijskog unosa, suplementacije, treninga do motivacije.

Kalorijski unos

Prosječni kalorijski unos za odraslog muškarca od 85 kg iznosi 2500 kalorija. Tijelo je potrebno staviti u stanje anabolizma (povećanja mišićne mase) a kako bi to postigli, potrebno je uvijek biti u suficitu, prema tome bi trebalo dnevno unijeti 500-1000 kalorija više, znači dnevni unos kalorija za optimalan rast bi se trebao kretati oko 3000-3500 kcal!

Primjer prvog jelovnika kroz dan:

  1. obrok: 5 jaja + 50 g tvrdog sira + 1 mjerica whey proteina
  2. obrok: PWM (2 mjerice whey proteina + 100 g dekstroze ili Vitarga)
  3. obrok: 300 g oslića + 350 g slatkog krumpira (batat)
  4. obrok: 250 g piletine + 100 g riže
  5. obrok: 250 g piletine + 350 g krumpira
  6. obrok: 300 g posnog sira + 50 g badema

Primjer drugog jelovnika kroz dan:

  1. obrok: 150 g zobenih + 30 g whey proteina + 3 dcl mlijeka 0,9% mm
  2. obrok; 250 g crvenog mesa (teletina ili junetina ili govedina) + salata + dvije žlice maslinovog ulja
  3. obrok: PWM (2 mjerice whey proteina + 100 g dekstroze ili Vitarga)
  4. obrok: 250 g puretine + 100 g rize
  5. obrok: 250 g piletine + 350 g krumpira
  6. obrok: 1 velika konzerva tune u maslinovom ulju + salata po izboru

Ovo je početni program prehrane koji bi se s vremenom trebao mijenjati, odnosno povećavati unos nutrijenata. Posebnu pozornost obratite na obroke oko treninga, a u obroke nakon treninga s vremenom dodavati više ugljikohidrata. Kao što smo rekli, slobodno se nagradite i ubacite neki junk food (pizza, hamburger, lasagne,..) jednom do 2 puta tjedno ako je trening bio visokog intenziteta i na odličnom nivou.

Kako znamo da smo na dobrom putu?

Prateći ovakav režim prehrane naše tijelo bi trebalo početi optimalno rasti, nekih 0,5-1 kg tjedno u početku. Sve ovisi o tipu metabolizma (ekto, mezo i endo), a s vremenom ako kilogrami stanu pojačavamo unos hrane.

Suplementacija

Suplementacija igra bitnu ulogu kod sportaša. Jednostavno je nekad vrlo teško unijeti dovoljno nutrijenata tokom dana, ili jednostavno niste na tom energetskom nivou taj dan. Suplementi ovdje zapravo pokazuju da su koristan dio arsenala svakog ozbiljnijeg vježbača.

Na osobnom planu ali i većina mojih klijenata koristi nekoliko vrsta dodataka prehrani. Whey + BCAA + kreatin je osnovna kombinacija koju koriste i izrazito su zadovoljni krajnjim rezultatima.

Kvalitetni vitaminsko – mineralni proizvodi također mogu biti značajan faktor koji će utjecati na krajnji rezultat odnosno kvalitetu rezultata. Aktivni sportaši u velikom broju imaju deficit minerala, naročito cinka i magnezija. Unos cinka i magnezija prije sna dokazano utječe na kvalitetu oporavka, a zapamtimo; rastemo kada se oporavljamo u periodu iza treninga, a ne na samom treningu.

Preworkout proizvodi pak mogu povećati dotok krvi u mišiće i omogućiti bržu i kvalitetniju isporuku hranjivih tvari do oštećenih vlakana i samim time utjecati na ubrzani oporavak.

Trening

Kao što je spominjano već mnogo puta u raznim razgovorima i člancima; kada se nalazimo u fazi dobivanja mišićne mase, treninzi nam se trebaju bazirati na „osnovnim“ vježbama. U treningu se trebate bazirati na osnovne vjezbe (čučanj ,bench, mrtvo dizanje, zgibovi, dipsevi...)

Takve vježbe uključuju angažiranost većeg broja mišićnih skupina, te tijelo na taj način najviše luči hormone potrebne za rast i napredak.

Kod izvođenja tih vježbi trebali bi se kretati između 4-8 ponavljanja, dok na ostalim; izolacijskim vježbama to nije toliko bitno. Kod izolacijskih vježbi najbitnije je da na svakoj seriji dajete maksimum od sebe i da vam brojka ne predstavlja kraj odnosno znak STOP, jer mišić ne zna sto je broj 6 ili 12 ali zna kada dođe do zamora - otkaza. :)

Broj serija kod većih mišićnih skupina (prsa,leđa,noge) neka se kreće između 16-20, dok kod manjih (biceps, triceps, listovi, ramena) između 12-16.

Primjer tjednog trening programa

Ponedjeljak - leđa + listovi:

Mišićne grupe i vježbeSerijePonavljanja
Zgibovi
Veslanje u pretklonu
Vučenje na lat mašini obrnuti hvat
Veslanje na donjoj koloturi
Stojeće podizanje na prste na spravi
Sjedeće podizanje na prste na spravi
4
4
4
4
4
4
12/10/8/8
10/8/8/6
15
15
10/12/20/30
15/15/15/do otkaza

Utorak - prsa:

Mišićne grupe i vježbeSerijePonavljanja
Kosi bench press
Ravni bench press
Dipsevi
Ravni bench press spuštanjem na vrat
Razvlačenje na cross spravi
4
4
4
4
4
12/10/8/8
10/8/8/6
12/12/ do otkaza
15
15/15/ do otkaza

Srijeda - odmor

Četvrtak - noge:

Mišićne grupe i vježbeSerijePonavljanja
Prednji čučanj
Hack čučanj
Nožni potisak (leg press) na spravi
Nožna ekstenzija na spravi
Ležeći nožni pregib (loža)
Iskoraci sa opterećenjem (trening prsluk ili girje)
4
4
4
4
4
2
12/10/8/8
10/8/8/6
15
15
12
do otkaza

Petak - ramena + trapez + listovi:

Mišićne grupe i vježbeSerijePonavljanja
Potisak bučicama
Odručenja u pretklonu
Odručenja bučicama sjedeće
Povlačenje kablom do brade
Slijeganje ramenima s bučicama
Stojeće podizanje na prste na spravi
Sjedeće podizanje na prste na spravi
4
4
4
4
4
4
4
12/10/8/8
10
15
12/10/10/do otkaza
do otkaza
12/10/8/8
8/10/12/ do otkaza

Subota - ruke (biceps i triceps):

Mišićne grupe i vježbeSerijePonavljanja
Triceps potisak EZ šipkom na ravnoj klupi
Triceps ekstenzija obrnutim hvatom na sajli
Triceps ekstenzija na sajli sa užetom
Biceps pregib sa EZ šipkom
Stojeći jednoručni biceps pregib (naizmjence)
Hammer pregib bučicama
4
4

4
4
4

4
12/10/8/8
12/10/8/8

12/10/8/do otkaza
12/10/8/8
12/10/8/8

15/15/12/do otkaza

Nedjelja - odmor

Listove preporučam raditi dva puta tjedno. Jednim treningom odrađujemo brza vlakna a drugim spora. Na taj način maksimiziramo rast listova.

Osim listova na sličan način možete raditi i trapez. Možete ga ubaciti 2 puta tjedno ukoliko vam zaostaju za ostalim dijelovima tijela.

U navedenom periodu, početnici će izvrsno reagirati držeći se ovog broja ponavljanja i dobro pogađati mišićne skupine navedenim vježbama, a vjerujem da će napredovati i neki iskusniji vježbači.

Iskusniji vježbači mogu svaki drugi tjedan od početka programa ubaciti osnovne vježbe kao što su mrtvo dizanjeklasični čučanj i time održavati maksimalnu snagu dok će ostatkom programa napredovati na planu repetativne snage.

Početnicima preporučam da prvo uspostave mind-muscle connection, odnosno da točno osjete što pogađaju kojom vježbom, a nakon toga da posvete neko vrijeme svladavanju tehnike mrtvog dizanja i klasičnog čučnja.

Motivacija

Najveći problem kod ljudi je nedostatak motivacije. Ne postižu rezultate dovoljno brzo, nemaju dovoljno financijskih sredstava, vremena a velika većina čak ni volje „raditi“ za postizanje nekog cilja, već očekuju da će doći sami od sebe.

U takvim slučajevima pojedinci često posustaju. Opstaju oni koji imaju jasno definiran cilj i tko će naći volje i načina, bez obzira na prepreke koje se pojave ispred njega da ih preskoče jer takvoj osobi je jedan korak koji je učinio prema postizanju zadanog cilja vrijedniji od svakog napora koji je uložio da bi ga prevalio.

Bitno je znati da se polako ali sigurno krećemo prema ostvarenju cilja. Postavite si to na način da ne sudjelujete u sprint utrci, već ste na maratonu. Nije bitno kako ste startali, već kako ste isplanirali i kako ćete istrčati utrku. Držite se programa prehrane, treninga, suplementacije, odmora i rezultati neće izostati. Držite se plana! Svatko ima drugačiji cilj, ali svatko može postići željenu formu ukoliko je dosljedan i drži se plana!


Izvor


„Čudni zvuci čuju se iz svemirske letelice“: Misteriozni pulsirajući signal iz Starlajnera zbunio astronaute

 

Buč Vilmor pozvao komandu u Hjustonu zbog neobičnog signala




Čudni zvuci čuju se iz svemirske letelice Boing Starlajner, prijavio je američkoj agenciji NASA astronaut Beri Buč Vilmor. Ovaj test pilot i istraživač svemira stigao je na Međunarodnu svemirsku stanicu (MSS) u junu, na osmodnevnu misiju, ali je zbog kvara na Starlajneru, zajedno sa koleginicom Sunitom Suni Vilijams, zaglavljen u orbiti i tu će ostati do februara sledeće godine.

Letelica Starlajner trebalo bi da se odvoji od MSS u petak 6. septembra, a zatim da se dan kasnije spusti na Zemlju bez posade.

izvor 

Na nebu se pojavila zelena vatrena kugla, pa je eksplodirala: Snimljen asteroid koji je pao iznad Filipina

Asteroidi ove veličine, navela je ESA, pogađaju Zemljinu atmosferu u proseku jednom u dve nedelje
Na nebu iznad Filipina snimljena je velika zelena vatrena kugla, a zatim i njena eksplozija. Reč je o sagorevanju tek otkrivenog asteroida 2024. RW1 u atmosferi, piše LiveScience.


https://x.com/SquigglyVolcano/status/1831383862435578335?ref_src=twsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1831383862435578335%7Ctwgr%5Ebe7a14b91155f976f0095b7d91fb9de03e7f9fa5%7Ctwcon%5Es1_c10&ref_url=https%3A%2F%2Fnauka.telegraf.rs%2Fsvemir%2F3960473-na-nebu-se-pojavila-zelena-vatrena-kugla-pa-je-eksplodirala-snimljen-asteroid-koji-je-pao-iznad-filipina

https://nauka.telegraf.rs/svemir/3960473-na-nebu-se-pojavila-zelena-vatrena-kugla-pa-je-eksplodirala-snimljen-asteroid-koji-je-pao-iznad-filipina

Tetovaže mogu povećati rizik od raka krvi za 21 odsto

 

Mastilo za tetoviranje sadrži poznate karcinogene materije koje se mogu transportovati po telu i završiti u limfnim čvorovima. Međutim, malo je istraživanja o tome da li tetovaža povećava rizik od raka kod osoba

tetovaža i rak krvi

Osobe sa tetovažom treba da budu svesne da tetovaže mogu imati štetne posledice po zdravlje Foto Shutterstock

Istraživači sa Univerziteta Lund u Švedskoj otkrili su 21 odsto veći rizik od limfoma kod ljudi koji su imali tetovaže, za razliku od onih koji nisu. Sada ispituju da li tetovaže mogu povećati rizik od različitih vrsta raka.

Studija pokazala vezu između tetovaža i limfoma

U opservacionoj studiji švedske kohorte tetovaže se dovode u vezu sa 21 odsto većim rizikom od limfoma, vrste raka krvi.

Istraživači sa Univerziteta Lund u Švedskoj analizirali su Švedski nacionalni registar raka i otkrili da veličina tetovaže ima mali uticaj na rizik od raka. Rezultati su objavljeni u eClinical Medicine.

Iako su istraživači već bili svesni potencijalno kancerogenih svojstava nekih mastila za tetoviranje, autori ove studije rekli su da njihov uticaj na rizik od raka nije poznat, što ih je navelo da preduzmu trenutna istraživanja.

– U poslednjih 10 godina, posebno u Evropi, pažnja je bila usmerena na hemijski sadržaj mastila za tetoviranje. Mastilo za tetoviranje često sadrže hemikalije za koje se zna da izazivaju rak u drugim kontekstima, na primer kod radnika izloženih tim materijama na radnom mestu. Takođe znamo da se mastilo prenosi sa kože pomoću imunološkog sistema, jer telo pokušava da ukloni čestice mastila koje doživljava kao nešto strano što tu ne bi trebalo da bude. Pokazalo se da ovaj proces pomera pigment u limfne čvorove i da se tamo trajno skladišti. Želeli smo da povežemo tačke i razumemo kako na naše zdravlje utiče trajno skladištenje potencijalno toksičnih hemikalija unutar imunog sistema – rekla je prvi autor dr Christel Nielsen, vanredni profesor na Univerzitetu u Lundu, u Švedskoj.

Rizik od limfoma 81 odsto veći 2 godine nakon tetoviranja

Istraživači su identifikovali slučajeve limfoma u Švedskom nacionalnom registru raka, centralizovanoj bazi podataka o slučajevima raka u zemlji. Na osnovu raspoloživih podataka, u studiju su uključili grupu od 1.398 ljudi sa limfomom i 4.193 osobe bez limfoma. Otkrili su da je 21 odsto ljudi sa limfomom imalo tetovažu i da je 18 procenata njih bez limfoma imalo tetovažu.


Rizik je bio 81 odsto veći za ljude sa tetovažama nego za one bez njih u periodu nakon 2 godine nakon tetoviranja, otkrili su istraživači. Ovaj rizik se smanjio između 3-10 godina nakon tetoviranja, a zatim se povećao na 19 odsto veći rizik nakon 11 godina.

Sve u svemu, učesnici sa tetovažama imali su 21 odsto veći rizik od limfoma u poređenju sa kontrolnom populacijom. Veličina tetovaže nije uticala na rizik od limfoma.

Za razliku od onih koji ih nemaju, osobe sa tetovažama bile su u najvećem riziku od razvoja dva limfoma – difuzni B krupnoćelijski limfom i folikularni limfom.


Šta objašnjava povećani rizik od raka

Autori ove studije nisu istraživali razloge zbog kojih se povećani rizik javlja sa tetoviranjem, iako su svoju analizu prilagodili potencijalno zbunjujućim faktorima, kao što su obrazovanje, prihodi, pušenje ili bračni status, kako bi minimizovali potencijalni efekat društvenoekonomskog statusa i načina života na rezultate.

Dr Rachel Orritt iz Cancer Research UK, koja nije bila uključena u studiju, kaže da „ne postoji dovoljno dokaza da bi se reklo da tetovaže povećavaju rizik od raka kod ljudi i da je potrebno više istraživanja”.

– Ovo je teško područje za proučavanje, jer postoji mnogo različitih mogućih sastojaka u mastilu za tetoviranje, što ga čini teškim za razumevanje efekata. Ako su ljudi zabrinuti zbog rizika od raka, postoje dokazani koraci koje mogu preduzeti da ga smanje. To uključuje nepušenje, zdravu, uravnoteženu ishranu i smanjenje konzumiranja alkohola – savetuje ona.


Nema razloga za brigu, najbolje je biti svestan rizika tetoviranja

Autori studije istakli su da je popularnost tetovaža porasla početkom 2000-ih. Dr Nielsen je čak javno rekla da većina njenog istraživačkog tima ima tetovaže.

– Važno je imati na umu da je limfom veoma retka bolest i da se povećanje od 21 odsto odnosi na osnovni rizik koji je veoma nizak. Međutim, želim da istaknem da osobe sa tetovažom treba da budu svesne da tetovaže mogu imati štetne posledice po zdravlje i da treba da potraže medicinsku pomoć ako osete bilo kakve simptome za koje misle da bi mogli da budu povezani sa tetovažom – napomenula je dr Nielsen i dodala:

Comments system

Disqus Shortname

© Copyright 2016, All Rights Reserved, TOP SAVJETI