Ova tri horoskopska znaka u oktobru čeka velika sreća na polju finansija

 Ovaj mesec pruža idealnu priliku za preispitivanje i reorganizaciju finansijskih planova. Pogledajmo koji znaci će imati sreće s novcem i na koji način mogu iskoristiti svoje prednosti.

Oktobar je mjesec kada se trud i planiranje isplate. Srećni znaci – Bik, Djevica i Jarac – uživat će u finansijskim blagodatima, a njihove mudre odluke mogu stvoriti stabilnu budućnost. Budite otvoreni za nove prilike, iskoristite svoje snage i radite na postizanju svojih finansijskih ciljeva. Sreća je na vašoj strani!

Bik

Bikovi će u oktobru doživeti stabilnost i sigurnost na finansijskom planu. Ovaj mesec donosi mogućnosti za dodatni prihod, bilo kroz projekte ili pametne investicije. Na radnom mjestu očekujte pozitivne promjene koje će se odraziti na vaš finansijski status. Iskoristite svoje praktične vještine i iskustvo kako biste maksimizovali profit.
Djevica

Djevice će imati sreće u pregovorima i poslovnim aranžmanima. Vaša analitička priroda pomoći će vam da prepoznate unosne prilike i iskoristite ih na najbolji mogući način. Oktobar je savršen trenutak za reorganizaciju finansija i planiranje budućih investicija. Posvetite vrijeme izradi dugoročnog finansijskog plana koji će vam omogućiti postizanje stabilnosti.
Jarac

Jarčevi će ovog mjeseca osjećati dodatnu motivaciju za ostvarivanje finansijskih ciljeva. Očekujte mogućnosti za napredovanje u karijeri i nove izvore prihoda. Iskoristite svoju ambiciju kako biste stvorili dugoročnu stabilnost. Povežite se s ljudima koji vas mogu podržati u vašim finansijskim poduhvatima i proširite svoj poslovni krug, prenosi Radiosarajevo.

Na nebu se ukazao misteriozni fenomen

 Snimak, koja je ubrzo postao viralan, prikazuje ovaj neobični fenomen nad Čengduom, a mnogi su se pitali o čemu se zapravo radi.

Na videu, snimljenom od strane žene koja se identifikovala kao gospođa Vang, može se vidjeti sedam sunaca poredanih jedno uz drugo, s različitim stepenima svjetlosti. Prizor, koji je trajao oko minut i bio vidljiv iz više uglova, ostavio je posmatrače u čudu.

https://youtu.be/Dk8LZ5R50JY

li, uprkos impresivnosti, stručnjaci su brzo objasnili da nije riječ o stvarnim suncima, već o optičkoj iluziji. Fenomen je uzrokovan lomljenjem svjetlosti kroz slojeve stakla na prozoru bolnice, stvarajući virtualne slike sunaca.

Na društvenim mrežama pojavile su se brojne teorije, od šala na račun globalnog zatopljenja do spekulacija o paralelnim svemirima. Na kineskoj platformi Weibo jedan je korisnik duhovito komentarisao: “Napokon smo otkrili istinu o globalnom zatopljenju”, dok je drugi rekao: “Ovo je posljedica kvara magnetskog polja i manifestacije paralelnih svemira.”

Slične reakcije pojavile su se i na Redditu, gdje su korisnici povukli paralelu s kineskom legendom o strijelcu Hou Džiju, koji je oborio devet od deset sunaca kako bi spasio Zemlju. Neko je duhovito primijetio: “Zemlja je očito dobila astigmatizam.”

izvor 

SpaceX testira novu tehnologiju rizičnom šetnjom kroz svemir

 Ova šetnja na test stavlja tanka svemirska odijela i kabinu bez vazdušne komere u jednoj od najrizičniji misija do sada za svemirsku kompaniju Ilona Maska.

Penzionisani vojni pilot borbenog aviona i dvoje zaposlenih u SpaceX spremni su da lansiraju u utorak Dragon i da krenu u šetnju kroz svemir u trajanju od 20 minuta.

Do sada su vladini astronauti pokušavali da hodaju u prazno svemirsko prostranstvo samo na Međunarodnoj svemirskoj stanici koja se nalazi 400 kilometara iznad Zemlje. Petodnevna Maskova misija uzdrmaće do sva dosadašnja dostignuća.

Dragon je modifikovan da može da otvori svoja vrata u vakuumu svemira i ima neuobičajan mehanizam koji uklanja potrebu za vazdušnom komorom. Zahvaljujući tome SpaceX ekspedicija biće realizovana na većoj udaljenosti od zemlje.

Misiju je finansirao osnivač kompanije za elektronsko plaćanje Shift4. Nije poznat iznos projekta ali se procjenjuje da je potrošeno više od 100 miliona dolara.

Šetnja svemirom počeće trećeg dana misije. Cijela kabina Dragon u obliku kapljice biće pod pritiskom i izložena vakuumu svemira. Dok će dva astronauta plutati napolju, vezani kiseonikom, ostatak posade zavisiće od svojih svemirskih odijela dizajniranih za održavanje života.

NASA rigorozno posmatra bezbjednost astronauta. Međutim, trenutno nema standarda ili zakona za bezbjednost svemirskih letova u privatnim misijama kao što je ovdje slučaj, prenosi “PCpress“.

Naučnici otkrili zašto kitovi ubice napadaju brodove

 Napadi kitova ubica (orke) na brodove, postali su sve učestaliji, te je to bio razlog da grupa naučnika pokuša da istraži ovaj fenomen

Osveta, slučajnost ili adolescentska zabava, pitali su se naučnici Istraživačkog instituta za kljunaste delfine, kada su 2020. godine, mlade orke (Orcinus orca) u blizini Pirinejskog poluostrva počele da napadaju i potapaju brodove.

Ispitujući ponašanje ovih vodenih životinja, oni su došli do potpuno nesvakidašnjeg zaključka.

Naime, vjeruju da orke napadima na čamce, jakte i druge brodove u stvari vježbaju lov na atlansku tunu plavoperku (Thunnus thynnus), inače, njihovu omiljenu hranu.

Bruno Dijaz Lopez, direktor Istraživačkog instituta za kljunaste delfine i glavni autor studije koja je objavljena u žurnalu Ocean and Coastal Management, kaže da su za svoje istraživanje koristili podatke o orkama koje su prikupili mornari, jer su za njih napadi orki postali ozbiljan problem.

Tako on navodi da je gotovo 47 odsto od 597 pojava kitova ubica zabeleženih u studiji povezano bilo sa interakcijama s brodovima.

Korišćenjem tih podataka naučnici su napravili kompjuterski model kretanja orki da se popune rupe u znanju. Modeli su pokazali da na kretanje orki i tuna utiču isti faktori, pa ako se zna gde će biti tuna, jasno je da će tu biti i orke.

“Orke su veoma specijalizovani predatori i različite zajednice vole različit plen, u zavisnosti od najdostupnije hrane. Orke oko Pirinejskog poluostrva zaista zavise od tune”, rekao je Dijaz Lopez za LiveScience.

Osim toga, dodaje, napadi na brodove im daju mogućnost da razvijaju korisne vještine. I to, ni manje ni više, orke gledaju kao na jednu vrstu igre, tvrdi struka.

“Orke moraju zajedno da napadaju tunu da bi je ulovili, jer tuna može da bude teška i nekoliko stotina kilograma, a pliva u jatima i spada među najbrže ribe u moru. Da bi izolovali jednu tunu i odvukli je od grupe, orke se zabijaju u nju. Možda se jedna orka zabije u nju, pa druga. Kada je izdvoje, kitovi ubice izmore izdvojenu tunu i oteraju je do plićih voda, gde im je lakše da je ulove. Prema izveštajima mornara, upravo tako se ponašaju orke kada napadaju brodove. Akcije su im slične kao tokom lova – neprestano zabijanje u trup pre nego što pokušaju da ga zagrizu”, pojašnjava Lopez.

“Igrom se nešto uči. Ako se pas igra, on u stvari uči lovačku tehniku”, dodao je on.

Erik Hojt, istraživač koji nije bio uključen u studiju, vjeruje da je ovo obrazloženje grupe naučnika realno.

“Ja mislim da se ne igraju samo da bi vežbali nove veštine, mislim da se nekad jednostavno igraju kao što se igraju deca, bez cilja, jer to razvija kognitivne i fizičke veštine”, rekao je on za LiveScience.

Izvor

Čovjek nije spavao 11 dana pa otkrio posljedice

Uprkos entuzijazmu i volji, Toni Rajt nije uspio postaviti novi rekord, no svakako je dospio do nevjerovatnih 266 sati bez sna, što je oko 11 dana. Iako je prvobitno bilo zamišljeno da će nadmašiti postignuće Rendija Gardnera iz 1964., koji je bio budan 264 sata, otkriveno je da su postojali još duži pokušaji u istoriji, poput onog Toimija Soinija iz Finske, koji je bez sna izdržao 276 sati.

Rekord u deprivaciji sna trenutno drži Robert MekDonald, koji je 1986. godine ostao budan nevjerovatnih 453 sata, odnosno više od 18 dana.

Bez obzira na to je li uspio oboriti rekord ili ne, Rajt je javno podijelio kako ga je to iskustvo promijenilo i što je osjećao tokom tih dugih dana. Prema njegovim riječima, nakon određenog vremena čovjek prestaje osjećati fizički umor na isti način jer racionalni dio uma, odgovoran za svakodnevno funkcionisanje, počinje posustajati.

https://youtu.be/idW2OxRq2sI

Postajete svjesniji svoje emotivne strane, otvarate vrata onome što obično potiskujete,” objasnio je Rajt.

Iako se mnogima čini da bi dugotrajno nespavanje bilo iscrpljujuće i neugodno, Rajt je naglasio da su mu povremeno dolazili trenuci u kojima se osjećao nevjerovatno budnim i emocionalno osvježenim.

Uprkos tome što je Rajt možda našao smisao u ovom eksperimentu, Ginisova knjiga rekorda više ne bilježi ovakve poduhvate zbog opasnosti koje nespavanje nosi za ljudski organizam. Prema izjavi Ginisove knjige iz 1997. godine, prestali su pratiti ove rekorde jer su uvidjeli koliko je deprivacija sna opasna za zdravlje.

Dugotrajni nedostatak sna može dovesti do halucinacija, problema s govorom, pa čak i smrti u nekim rijetkim slučajevima, poput žrtava fatalne porodične nesanice, rijetkog genetskog poremećaja.

Jedan od razloga zašto Ginis više ne prati ovaj rekord leži i u postojanju “mikrosna” – kratkih, nesvjesnih epizoda sna koje mogu trajati svega nekoliko sekundi. Takvi trenuci teško su mjerljivi bez posebne opreme, a smatra se da je i Rendi Gardner, uprkos stalnom ljekarskom nadzoru, imao takve epizode tokom svog pokušaja iz 1964. godine 

Iako Toni Rajt možda ne drži rekord u deprivaciji sna, njegov eksperiment podsjeća na to koliko je san ključan za ljudsko zdravlje, a njegova priča služi kao opomena o opasnostima igranja s ljudskom fiziologijom, prenosi “klik“.

Prvi put pronađena mikroplastika u ljudskom mozgu

 Plastične čestice koje su produkt degradacije plastike lako dospiju u životnu sredinu, mora, okeane, a potom lancem ishrane i u tijelo čoveka.

Plastične čestice koje su produkt degradacije plastike lako dospiju u životnu sredinu, mora, okeane, a potom lancem ishrane i u tijelo čovjeka.

Mikroplastika su čvrste plastične čestice manje od pet milimetara, koje su nerastvorive u vodi i nerazgradive. Prvi put tragovi mikroplastike pronađeni su u ljudskom mozgu tvrdi studija objavljena u časopisu The Conversation.

Ova studija je objavljena kao “pre-print”, što znači da drugi nezavisni istraživači nisu još imali priliku da pregledaju i daju svoju ocjenu. Stručnjaci iz raznih oblasti već godinama bave se problemom mikroplastike i upozoravaju na činjenicu da milioni tona plastike završe na otpadima širom svijeta.

Lancem ishrane mikroplastika dospije i do ljudi. Naučnici kažu da svake nedelje čovjek pojede oko četiri grama plastike, ili jednu platnu karticu.

Šta je sve mikroplastika i kako dospjeva u tijelo čoveka?

Biolozi i ekolozi objašnjavaju da se u mikroplastiku ubrajaju i mikrovlakna iz opušaka cigareta, vlažnih maramica, kesica čaja i sintetičke odjeće. Automobilske gume su jedan od glavnih zagađivača, kao i plastika na smetlištima, plastične flaše, ribarske mreže, plastične kese, koje se pod djelovanjem atmosferskih prilika postepeno raspadaju na sitnije djelove i stvaraju mikroplastiku.

Sve ove plastične čestice koje su produkt degradacije plastike lako dospiju u životnu sredinu, mora, okeane, a potom lancem ishrane i u tijelo čoveka, objašnjava prof. dr Kristina Pogrmić Majkić, sa Departmana za biologiju i ekologiju Prirodno-matematičkog fakulteta Univerzitet u Novom Sadu, prenosi Telegraf.

U mozgu 30 puta više plastike nego u bubrezima i jetri

Mikroplastika je sada prvi put pronađena i u ljudskom mozgu, tvrdi nova studija. Mikroplastika dospijeva u ljudsko tijelo putem kontaminirane hrane i vode, u ovim uslovima moguće je da dođe do upale i poremećaja mikrobima crijeva.

Studija objavljena u časopisu The Conversation proučavala je koncentracije mikroplastike u 51 uzorku muškaraca i žena iz rutinskih obdukcija obavljenih u Novom Meksiku.

Istraživači su koristili posebne instrumente, kako bi imali uvid u hemijski sastav mikroplastike.

U uzorcima mozga pronađeno je 30 puta više mikroplastike nego u bubrezima i jetri, tvrdi studija.

Naučnici vjeruju da je to posljedica visokog dotoka krvi u mozak, a pronađena mikroplastika bila je uglavnom od polietilena.

Plastika utiče na DNK

Naučnici objašnjavaju da je nevidljiva mikroplastika, problem sa kojim se čovjek suočava i u majčinom stomaku.

Prof. dr Pogrmić Majkić izdvaja rad našeg genetičara prof. dr Miodraga Stojkovića, koji je zajedno sa timom naučnika iz Srbije, Španije i Velike Britanije među prvima u svijetu istražio štetnost mikroplastike po ljudski embrion.

Pokazao je negativan uticaj čestica nanoplastike i mikroplastike na usađivanje embriona, ali i da plastika utiče na DNK mjenjajući ekspresiju gena koji djeluju na rani razvoj pluća, srca, srčanih zalistaka, objašnjava prof. dr Pogrmić Majkić.

Nova studija nije još utvrdila tačan efekat mikroplastike na zdravlje i mozak.

Pojedina istraživanja rađena u laboratorijskim uslovima napominju da bi mikroplastika mogla da stvori komplikacije i pojača oštećenje ćelija, pa čak i da izmjeni strukturu gena i ćelija mozga.

Kako da se zaštitimo od mikroplastike

Naučnici koji su bili uključeni u studiju u kojoj se navodi da su tragovi mikroplastike pronađeni u mozgu, navode da planiraju da istraže i da li poboljšanje integriteta barijere crijeva kroz ishranu ili probiotike može da spriječi prodor mikroplastike iz crijeva u krvotok.

Dobra vijest jeste da postoje razne vrste plastike i nije svaka u istoj mjeri štetna za zdravlje. Na dnu plastične ambalaže nalaze se oznake za reciklažu, brojevi od jedan do sedam. Plastika sa oznakom broja 1 je dobra za jednokratnu upotrebu, može da se reciklira. Plastika sa oznakom brojeva 2, 4 i 5, je isto dobar izbor, jer uglavnom može da se reciklira.

“Plastiku sa oznakama 3, 6 i 7 treba izbegavati. Plastika sa oznakom 3 sadrži ftalate, a plastika sa brojem 7 može da sadrži bisfenol A. Možemo smanjiti izloženost ograničenom upotrebom plastike, kozmetike i toaletnih proizvoda, izbegavajući preterano prerađenu i upakovanu hranu i nakupljanje prašine kod kuće, jer na primer ftalati prisutni u proizvodima za domaćinstvo mogu završiti u kućnoj prašini”, kaže dr Pogrmić Majkić.

Ftalati su hemikalije koje se široko koriste radi povećanja fleksibilnosti u proizvodima od PVC plastike.

Jedan od nejčešće korišćenih ftalata je DEHP, koji se koristi u proizvodnji pribora za domaćinstvo, medicinskih sredstava, proizvodnji kablova, PVC podnim oblogama, opremi za bebe, igračkama za decu, odjeći.

Bisfenol A zbog povećanja čvrstine upotrebljava u proizvodnji polikarbonatne plastike, epoksidnih smola, koriste se kao unutrašnji zaštitni sloj konzervi za hranu i piće, uključujući i mlijeko za bebe u prahu. Bisfenol A, upotrebljava se i u proizvodnji termalnog papira za štampanje fiskalnih računa.

izvor

Razvijen novi test za skrining raka

 Australijski istraživač genomike Stefan Mejzi (Mazy) razvio je novi test za skrining raka, koji traje nekoliko sekundi i mogao bi spasiti hiljade života.

Riječ je o DermR Patch-u, koji je Mejzi razvio sa četvoročlanin timom razvio, te je naveo da bi to jednog dana moglo biti alternativa biopsiji, koja je najčešća metoda za dijagnostifikovanje raka kože, pišu nezavisne.,

Prva tehnologija ove vrste koristi moć mikroiglica za identifikaciju kanceroznih lezija. Proces je, tvrde, bezbolan i brz.

“Mikroigle su manje od milimetra i prodiru oko milimetar u kožu, skupljajući mikro količinu tkiva”, objasnio je Mejzi.

Prva klinička ispitivanja već su održana u regiji Pilbara u zapadnoj Australiji u maju ove godine, a iako se konačni rezultati još uvijek čekaju, Mejzi je rekao da rani rezultati izgledaju obećavajuće.

Drugo i veće kliničko ispitivanje će se vjerovatno dogoditi u narednih šest do 12 mjeseci, prenosi Anadolija, pozivajući se na SBS News.

izvor

Zdrave namirnice koje nutricionisti jedu svaki dan

 Često od prevelikih izbora ne umijemo da donesemo pravilnu odluku. Ipak, najbolja smjernica za zdraviju ishranu je da poslušate savjete nutricionista i stručnjaka iz oblasti ishrane koji svojim primjerom promovišu zdravu ishranu.

Orašasti plodovi

Nutricionisti na svom svakodnevnom meniju imaju orašaste plodove i to sa dobrim razlogom. Oni obezbijeđuju ljudskom organizmu biljne proteine, masti zdrave za srce i vlakna. Ove namirnice smanjuju faktore rizika od srčanih oboljenja i odličan su saveznik vitke linije.

Stručnjaci preporučuju podjednako orahe, lešnike, bademe, ali i brazilski orah koji je bogat selenom. Naime, jedna studija sugeriše da jedenje dva brazilska oraha dnevno može poboljšati status selena u vašem organizmu.

Zeleno povrće

Bilo da se radi o spanaću ili kelju u smutijima, velikim salatama za ručak ili pečenom prokelju za večeru, zeleno povrće je uvijek na dnevnom meniju nutricionista. Bogato je hranljivim materijama kao što su folna kiselina, vitamin B koji je potreban za zdrava crvena krvna zrnca, beta-karoten i lutein za zdrave oči i vitamin K za zgrušavanje krvi.

Takođe, nedavna studija pokazala je da su ljudi koji su jeli najmanje jednu porciju lisnatog povrća na dan imali sporiji pad kognitivnih sposobnosti od ljudi koji nisu.

Bobičasto voće

Nutricionisti vole maline, kupine, jagode i borovnice jer su sve bogate vlaknima i vitaminom C. Nedavna studija objavljena u Europian žurnal of nutrišn otkrila je da su starije osobe koje svakodnevno uzimale jednu šolju svježih borovnica imale bolje rezultate na testovima mozga od ljudi koji nisu jeli ovo voće.

Pasulj

Ne samo da je pasulj bogat vlaknima, već je i bogat biljnim proteinima. Nutricionisti vole pasulj i sočivo jer sadrže razne vitamine i minerale, uključujući vitamine B, gvožđe i cink.

Ove mahunarke su pristupačne što ih čini sjajnim za raznovrsne obroke.

Ovas

Ovas je bogat vlaknima i zauzima posebno mesto u ishrani nutricionista. Pomaže u smanjenju nezdravog nivoa LDL holesterola i odličan je izbor za zdravlje srca i vaskularnog sistema.

Čia sjemenke

Sa malo ugljenih hidrata i prepuna vlakana, omega-3 masnih kiselina i proteina, čia sjemenke su izuzetno dobre da vas lako i dugo drže sitim. Čia sjemenke takođe mogu pomoći u kontroli nivoa šećera u krvi i podsticanju dobrog varenja i zdravog srca, prenose Nezavisne.

Jaja

Jaja spadaju, po mišljenju nutricionista, u super namirnice. Nije važni ni kako ih spremate, kao kajganu, omlet ili prženo, bareno- ali je važno da znate da vam ona daju nevjerovatnu snagu i da su odličan izvor kvalitetnih proteina. Sadrže i holin koji je esencijalni nutrijent važan tokom cijelog životnog vijeka. To je posebno značajno tokom trudnoće i za mamu i za bebu, ali manje od 10 procenata trudnica konzumira dnevni preporučeni unos. Holin pomaže tijelu da iskoristi druge hranljive materije kao što su omega-3 masne kiseline i vitamini B. Jaja takođe sadrže vitamin D, hranljivu materiju koja je ključna za zdravlje kostiju.

Kiseli kupus

Fermentisana hrana dobija više pažnje u svijetu ishrane zahvaljujući svom pozitivnom uticaju na mikrobiom crijeva. Kišeljenjem kupus koji je prirodno bogat vlaknima i vitaminima C i K, dodatno je obogaćen i glukozinolatima, jedinjenjima koja mogu pomoći u smanjenju upale i potencijalno u borbi protiv raka.

Suve šljive

Kalijum i magnezijum u suvim šljivama održava kosti vitalnim i jakim prema studiji iz 2017. koja je objavljena u časopisu Nutrients. I za razliku od drugog sušenog voća, suve šljive imaju relativno nizak glikemijski indeks što znači da ih tijelo sporo vari i apsorbuje.

Ekstra djevičansko maslinovo ulje

Ovaj ključni sastojak mediteranske ishrane zdrave za srce je dnevni dodatak obrocima dijetetičara. Ono je izvor mononezasicćenih masti, a sadrži i brojne polifenole i povezuje se sa prevencijom nekoliko hroničnih bolesti. Takođe povećava apsorpciju određenih hranljivih materija.

Tamna čokolada

Svima nam je potrebno malo šećera jer je ova namirnica, iako prilično ozloglašena, zapravo gorivo za naš mozak. A nutricionisti savjetuju da uvijek budete umjereni i da birate tamnu čokoladu. Naime, gram po gram, kakao kojim je bogata tamna čokolada je jedan od najvećih izvora antioksidanasa.

izvor

Ni kafa, ni čaj, ni limunada: Evo kojim napitkom treba započeti dan

Kakao sadrži teobromin, koji je sličan kofeinu, ali mnogo zdraviji, zbog čega sve više ljudi prelazi na ovo piće i napušta kafu. Smatra se da kakao sadrži veliku količinu flavonoida, koji su važni za kognitivne sposobnosti i mentalno zdravlje. Istraživanja su pokazala da flavonoidi smanjuju rizik od demencije i poboljšavaju koncentraciju, dok se takođe bore protiv štetnog djelovanja slobodnih radikala.

Kakao je bogat biljnim proteinima i korisnim vitaminima i mineralima, uključujući gvožđe, fosfor, magnezijum, kalijum, kalcijum, selen, folnu kiselinu, kao i vitamine B, E i K grupe, prenosi Novi.

Ko ne bi trebao konzumirati kakao:

Kakao je visokokalorična namirnica, pa je važno obratiti pažnju na količinu koju konzumirate. Zbog sadržaja masti, osobama s kardiovaskularnim bolestima preporučuje se da izbjegavaju kakao ili ga koriste u izuzetno malim količinama. Dodavanje mlijeka može dodatno povećati količinu masti i kalorija. Umjesto običnog mlijeka, često se preporučuje biljno mlijeko poput bademovog, kokosovog ili ovsenog.

Kakao je visokokalorična namirnica, pa je važno obratiti pažnju na količinu koju konzumirate. Zbog sadržaja masti, osobama s kardiovaskularnim bolestima preporučuje se da izbjegavaju kakao ili ga koriste u izuzetno malim količinama. Dodavanje mlijeka može dodatno povećati količinu masti i kalorija. Umjesto običnog mlijeka, često se preporučuje biljno mlijeko poput bademovog, kokosovog ili ovsenog.