Zašto zaboravljamo? I kako poboljšati pamćenje
Stručnjaci koji proučavaju pamćenje slažu se barem u jednoj stvari –
što se više trudimo ostati umno aktivni, to nas pamćenje bolje služi.
Osim toga, mozak se ne može prepuniti informacijama. Baš naprotiv, naša
sposobnost pamćenja stalno se povećava. Što više znamo, više novih
informacija možemo usvojiti.
Znanstvenici su šaroliko i veliko društvo, pa se ni oni ne mogu
složiti baš u svemu. Ipak, mnogi od njih smatraju da je naše
kratkotrajno i dugotrajno pamćenje odvojeno. I dok su mogućnosti
kratkotrajnog pamćenja ograničene, mogućnosti dugotrajnog čine se
neiscrpnima. Kolike su mogućnosti kratkotrajnog pamćenja? Ni tu nema
jedinstvenog mišljenja, ali brojke se kreću oko četiri do devet
informacija. Provjerite ovo tako da dvije minute pokušate zapamtiti
listu različitih nepovezanih riječi. Kasnije pokušajte napisati riječi
koje ste upamtili.
Informacije koje u mozgu pohranjujemo tijekom cijelog života mogu se
usporediti s ogromnim kamionom u kojem nikada nećemo prevesti više od
jedne lopate pijeska. I to dodatno zbunjuje znanstvenike. No, ako su
mogućnosti dugoročne memorije neograničene, koji su najčešći razlozi
zaboravljanja informacije? Prof.
Elizabeth Loftus sa
Sveučilišta Kalifornija, Irvine, otkrila je četiri glavna razloga
zaboravnosti: neuspješno vraćanje informacija iz pamćenja,
interferencija, neuspješno pohranjivanje informacija u pamćenje te
namjerno zaboravljanje informacija povezanih s traumatičnim događajem.
1. Neuspješno vraćanje informacija iz pamćenja
Dogodilo vam se da je dio neke informacije jednostavno ispario iz
vašeg uma? Ili vam je nešto na vrhu jezika, ali nikako da se sjetite?
Ovo se zna, po teoriji propadanja, javiti ako se sjećanjima rijetko
pristupa, pa ona s vremenom propadaju. Ovoj teoriji ne ide u prilog to
što čak i sjećanja na koja nismo dugo pomislili mogu biti stabilna i
dugotrajna.
Informacije koje u mozgu pohranjujemo tijekom cijelog života mogu se
usporediti s ogromnim kamionom u kojem nikada nećemo prevesti više od
jedne lopate pijeska. I to dodatno zbunjuje znanstvenike. No, ako su
mogućnosti dugoročne memorije neograničene, koji su najčešći razlozi
zaboravljanja informacije?
2. Interferencija
Po drugoj teoriji jedna sjećanja utječu ili ometaju druga sjećanja.
Ako je informacija vrlo slična nekoj prethodnoj, ova interferencija ili
‘šum memorije’ javlja se češće.
Postoje dvije osnovne vrste interferencije:
– proaktivna interferencija, kod koje staro sjećanje onemogućava ili otežava pamćenje novih informacija
– retroaktivna interferencija, koja se javlja ako nova informacija ometa prisjećanje već naučenih informacija
3. Neuspjeh pohranjivanja informacija u pamćenje odmah na početku
Ponekad gubitak informacija ima manje veze s pamćenjem, a više s
činjenicom da ona nikad nije dospjela u dugotrajnu memoriju. Naime,
mnoge manje detalje nekih predmeta ili događaja nikad ni ne zapamtimo
dovoljno dobro.
4. Namjerno zaboravljanje stvari povezanih s traumatičnim događajem
Ponekad se trudimo zaboraviti, posebno ono što nas je uznemirilo. Dva
glavna načina su svjesno potiskivanje, što je svjesni oblik
zaboravnosti, te nesvjesno potiskivanje. Međutim, svi se psiholozi ne
slažu s time da postoji nesvjesno potiskivanje. Treba imati i na umu da
se pamćenje održava podsjećanjem i pričanjem, a traumatska sjećanja
obično nisu predmet rasprave, niti ih se želimo prisjećati.
Poboljšajte pamćenje
Tehnike pamćenja
Ponavljanje, pamćenje dužih brojeva i lomljenje na manje dijelove,
upotreba akrostiha, lociranje pojmova, stvaranje priče, korištenje
melodija (djeca tako zapamte abecedu)…
Čitanje
Kako možete popraviti pamćenje? Tajna uspjeha leži u umnoj aktivnosti.
Čitanje je jedan od najboljih načina da potaknete mozak na aktivnost.
Brazilski neurolog
Ivan Izquierdo kaže: ‘Kad čovjek
pročita riječ ‘drvo’, kroz njegov um u nekoliko stotinki sekunde prolete
sjećanja na sva drveća koja je vidio u životu. Sve se to događa
nesvjesno.’ Smatra i da ta vrsta umne aktivnosti u određenoj mjeri štiti
mozak od Alzheimerove bolesti i drugih oblika demencije.
Pomagala
Ako zapišete nećete moći zaboraviti. Iako preveliko oslanjanje na
pomagala, podsjetnike i kalendare, može stvoriti neku vrstu mentalne
lijenosti, ako s pamćenjem već imate problema, važne stvari ipak
zapišite na papir ili unesite u podsjetnik na mobitelu ili računalu.
Stvaranje ‘mentalnih slika’
Ako često zamećete ključeve ili dokumente, prilikom ostavljanja ili
slaganja predmeta zastanite na par sekundi i stvorite mentalnu sliku
mjesta, kao i obližnjih predmeta.
Testiranje je odlično za jačanje pamćenja
Učenje i ponavljanje bez testiranja nije toliko djelotvorno kao učenje i
ponavljanje nakon kojeg ide testiranje zapamćenih informacija.
Znanstvenici su utvrdili da je testiranje jedan od najboljih načina za
dobro pamćenje, te da studenti koji uče, a naknadno nisu ispitani
slabije pamte informacije od onih koji su prošli testiranje.
Osnovne stanice mozga — neuroni — ustvari se i ne dotiču. Odijeljeni
su sinapsama, sitnim prostorima promjera manjeg od desettisućinke
milimetra. Te praznine premošćuju kemijske tvari, neurotransmitere, od
kojih je poznato njih 30, no mozak ih možda ima daleko više. Ti se
kemijski signali primaju na kraju neurona preko labirinta sitnih vlakana
koji se zovu dendriti. Zatim se signali prenose na drugi kraj neurona
preko živčanog vlakna zvanog akson. U neuronima su signali električne
prirode, a na prekidima (sinapsama) kemijske. Tako možemo reći da su
prijenosi živčanih signala elektrokemijske prirode. Svaki impuls je iste
snage, no intenzitet signala ovisi o frekvenciji impulsa, koja može
iznositi i tisuću u sekundi.
Nije nam u potpunosti jasno koje se točno promjene zbivaju u mozgu
prilikom učenja. No, eksperimentalni dokazi ukazuju da se prilikom
učenja, osobito na početku života, formiraju bolje veze i oslobađa više
kemijske tvari koja premošćuje prekide (sinapse) među neuronima. Stalnom
upotrebom jačaju te veze i sposobnost učenja se pojačava. Putevi koji
se često istovremeno aktiviraju na neki način jačaju, dakle kroz
upotrebu jačamo moć zapažanja. Mentalne snage neupotrebom iščezavaju.
Naime, i mozak se, kao i mišić, jača upotrebom, a slabi ako se ne
koristi.
net.hr